5. razdoblje odlikuje se velikom raznolikošću djelatnosti u kojima je bilo istraživanja velikih špilja i dubokih jama, speleoloških ekskurzija u poznate turističke špilje u inozemstvu, ali i razdoblja slabije aktivnosti. Tako su u više navrata istraživane špilje kod izvora Cetine (Gospodska špilja 1185 m, Rudelića špilja 1252 m, Kotluša 1885 m), čija istraživanja je vodio Branko Jalžić. Tijekom cijelog razdoblja istraživana je i špilja Veternica, u kojoj su prolaskom tzv. "PVC sifona" i miniranjem uskih prolaza (miniranje je izveo Srećko Božičević) otkriveni novi kanali, među kojima i "Željezničarski kanal", najduži nakon otkrića Veternice, pa je dužina špilje povećana tada na 5994 m. Istraživani su još i ponor Vele Vode u Gorskom kotaru 1976. (1495 m), jama Golubinka na Velebitu 1973. (-148 m), Brezno pri Gamsovi glavici u Sloveniji 1972. zajedno sa članovima JS PD "Železničar" iz Ljubljane (-447 m), Ponor iznad Pećurine kod Niša 1974 zajedno sa članovima SO Beograd (-90 m), Ponor kod Rašpora u Istri 1974. (-335 m), Crveno jezero kod Imotskog 1976. (-250 m), jamski sustav Kicljeve u Gorskom kotaru 1979. (-285 m) i dr. Posjećene su poznatije turistički uređene špilje u inozemstvu autobusom: u Mađarskoj špilja Baradla 1976, u Austriji špilja Eisriesenwelt 1977. i špilja Luhrgrote 1978., te špilja Grotta Gigante kraj Trsta 1977. Član odsjeka Branko Jalžić je kao sudionik alpinističkog trekkinga na Himalaju 1975. posjetio tamo i neke špilje, a 1979. kao sudionik Slovenske speleobiološke ekspedicije i neke špilje u Sri Lanki.
|
|
| Komentari |
|
E Pješak, Pješak...uljenio si se ov...