Nakon ranije logističke akcije koja je rezultirala uređenjem i povećanjem kapaciteta bivka na -300 metara, postavljenom telefonskom žicom do - 510 metara, s nekoliko metara novog nacrta i drugim detaljima, odlučili smo da u Mudima idemo dalje i to od meandra na -545 metara gdje smo stali na ljetnom logoru.

U petak 31.9.2011 u 24h u Jamu kod Rašpora ušli su Ivan Mišur, Zvonimir Završki i Petra Kovač-Konrad. Do bivka u Novom Rašporu stigli su oko 3.30 te je uslijedio odmor. Slijedeći dan u 13h ekipa kreće prema Ivinom kanalu. Nakon mukotrpnih 5 sati provlačenja sa transportnim torbama, kroz uske i vijugave meandre stiže se do skoka gdje se prošli put stalo.

Izvor Zagorske Mrežnice smješten je u selu Desmerice, udaljen od grada Ogulina 7,59 km zračne linije. Voda iz izvora skuplja se u umjetno akumulacijsko jezero Sabljaci, a iz jezera Sabljaci tunelom se odvodi do jezera Bukovnik i dalje do hidroelektrane Gojak. Jezero Sabljaci je kao akumulacijsko jezero nastalo početkom šezdesetih godina pregradnjom riječnog toka rijeke Zagorske Mrežnice i odvodnjom njene vode tunelom do hidroelektrane Gojak, sjeverno od Ogulina. U proteklih desetak godina u organizaciji Speleološkog odsjeka Hrvatskog planinarskog društva "Željezničar" i Hrvatskog biospeleološkog društva i Speleološkog kuba Samobor, intenzivno se istraživalo nekoliko potopljenih speleoloških objekata na zapadnoj obali akumulacijskog jezera Sabljaci kraj Ogulina i to: izvor Zagorske Mrežnice, izvor Rupečice, ponor Rupečice, spilja Zagorska peć i jama Klisura. 

Pogledajte panoramu Crnopca sa Orlovog kamena. Trebat će vam QuickTime dodatak (automatski ćete dobiti link za skidanje).

Pogledajte panoramu Crnopca sa Bilog kuka. Trebat će vam QuickTime dodatak (automatski ćete dobiti link za skidanje).

Vranovinski ponor nalazi se u Ličkom polju, 16km zapadno od Perušića u blizini sela Vranovine na 570 metara nadmorske visine. Ponor je nastao na kontaktu vapnenačkih breča s nepropusnim gornjopleistocenskim naslagama. Vapnenačke breče eocenske starosti heterogenog sastava transgresivno leže na naslagama jurske starosti dok su mlađe kvartarne naslage razvijene na proluvijalnom i diluvijalnom facijesu. Nepropusna podloga omogućila je veći broj površinskih tokova, a jedan od takvih bujičnih potoka povremeno ponire na rubu polja u Vranovinski ponor. Objekt je horizontalan, morfološki razgranat, tektonsko-erozijske geneze, a dimenzijama od oko 300 metara spada u srednje velike speleološke objekte.

Galerija fotografija s istraživanja 6. i 7. svibnja 2011.

Galerija fotografija s istraživanja 3. i 4. lipnja 2011.

Jama naglavačke istraživana je 1990. godine, duboka je -101 m, a nacrt su izradili Damir Lacković i Ana Bakšić tada Sutlović. Po karti jama se nalazi na području Velike Kapele  kod Jasenka u šumi  SI od Jasenačke kose u području zvanom Pogledala.

2006. godine Martina Borovec, Marin Lukas i ja odlučili smo ponoviti nacrt i pogledati da li u jami ima perspektiva za daljnje napredovanje. Tom prilikom na dnu jame uočili smo suženje koje je bilo potrebno proširiti „klesanjem“ na mjestu od kojeg kamen pada 10-tak metara u dvoranu s vodom. Potrebno je bilo ponovo doći s opremom za proširivanje.