Na inicijativu Speleološkog odsjeka HPD Željezničar, 17. veljače 2011. održano je u prostorijama odsjeka u Zagrebu predavanje "Paleontološki nalazi u speleološkim objektima". Predavač je bio mr. sc. Kazimir Miculinić, mladi paleontolog i doktorand na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Fokus njegovih istraživanja su špilje i jame, kao lokacija s izuzetnim paleontološkimnalazima. Kao član SOŽ i HBSD, ali i kao paleontolog sudjelovao je u speleološkim, speleoronilačkim te paleontološkim istraživanjima špilja i jama. Autor je znanstvenih i popularno-znanstvenih članaka te izložba vezanih uz speleologiju i paleontologiju. Istraživanjem u okviru magistarskog rada, na lokalitetu Vela spila na Korčuli izdvojeni su zubi roda Equus, ukupno 165 primjeraka. Obradom odontoloških ostataka pokazalo se da svi zubi pripadaju izumrloj vrsti Equus hydruntinus. Iako je vrsta izumrla tek u holocenu, vrlo je slabo poznata zbog malog broja ustanovljenih cjelovitih skeletnih elemenata.
U prvom dijelu predavanja, Miculinić je istaknuo ulogu klimatskih uvjeta u pleistocenu (2,6 milijuna godina - 12 tisuća godina) što uključuje posljednje ledeno doba. Dan je prikaz bitnih paleontoloških nalaza pleistocenske faune, te pregled najvažnijih hrvatskih lokaliteta i njihove karakteristike: Krapina, Špilja Vindija, Mačkova špilja (Velika pećina), Veternica, Cerovačke špilje, Jama Vrtare male, Šandalja. Istaknuta je uloga velikih hrvatskih istraživača, Dragutina Gorjanovića Krambergera i Mirka Maleza.
.jpg)
Na nedavno održanom Stručnom seminaru o speleološkom katastru (Perušić, 2011.) istaknuto je da informacije koje prikupe speleolozi tijekom istraživanja ili monitoringa u špiljama i jamama mogu biti temelj daljnjih znanstvenih istraživanja i otkrića. Uz konkretne primjere pojedinih tipova paleontoloških nalaza, Miculinić je istaknuo da speleolozi mogu prikupljati vrijedne podatke i locirati te nalaze, budući da se za razliku od drugih nalazišta, u špiljama ti nalazi mogu pronaći očuvani na površini i biti relativno lako prepoznatljivi. Prezentiran je primjer izuzetnog površinskog nalaza kojeg su pronašli speleolozi, špiljski leopard (Panthera pardus). Izuzetno je i što su zabilježeni tragovi leoparda u sedimentu koji su ostali očuvani od pleistocena. Pojašnjen je i proces uklapanja fosila u sediment, te prezentirani primjeri fosilnih nalaza sa niza špiljskih lokaliteta gdje traju aktualna paleontološka istraživanja.
Zaključak predavanja je da ima smisla educirati i motivirati speleologe da tijekom speleoloških istraživanja i monitoringa, prepoznaju, zabilježe i fotodokumentiraju paleontološke nalaze, i time pridonesu njihovom daljnjem proučavanju i zaštiti. Treba istaknuti da je isti zaključak o arhelološkim nalazima prezentirao i doc.dr.sc. Stašo Forenbaher na predavanju o speleorarheološkim istraživanjima održanom u SO Željezničar 2009. godine.
Preuzeto sa www.speleologija.hr
| Komentari |
|
Hello ,I am a cave diver from Switzer...
odličan tekst,i još bolji pothvat,s...
E Pješak, Pješak...uljenio si se ov...